Zapadni vjetrovi i oceansko vrijeme visokih širina
1Lekcija jednostavnim riječima
S polarne strane suptropskih maksimuma ciklone jedna za drugom putuju na istok. Na jugu, gotovo bez kopnenih prepreka, stvaraju urlajuće četrdesete.
Pojas zapadnih vjetrova
Između oko 35° i 60° prevladavaju zapadni vjetrovi, ali rijetko su postojani. Duž polarne fronte, gdje se susreću hladni polarni i topli tropski zrak, nastaju ciklone, područja niskog tlaka, i putuju na istok, obično svakih nekoliko dana. Vjetar mijenja smjer i jačinu prolaskom svake ciklone i njezinih fronti; slijed prikazuje jedinica o sustavima tlaka. Olujni su vjetrovi ovdje mnogo češći nego u pasatima, osobito zimi.
Sjeverna polutka
U sjevernom Atlantiku većina ciklona putuje na sjeveroistok između Newfoundlanda i Islanda, pokraj Britanskog otočja i Norveške. Zimi su dublje i južnije; ljeti slabe i pomiču se na sjever, dok se Azorska anticiklona širi.
Južna polutka
Južno od oko 40° S gotovo nema kopna koje bi usporilo vjetar ili zaustavilo valove. Zapadni vjetrovi pušu oko cijele Zemlje: urlajuće četrdesete, zatim bijesne pedesete i vrišteće šezdesete. Ciklone brzo slijede jedna drugu. Olujni su vjetrovi česti u svako godišnje doba, uz duge, visoke valove mrtvog mora sa zapada.
Opasnosti hladnog zraka
Na visokim širinama hladan zrak donosi dodatne rizike. Hladna voda može te brzo onesposobiti i kad je zrak ugodan. Raspršene morske kapljice, koje vjetar nosi s valova, mogu se smrzavati na palubi i oputi: zaleđivanje nadgrađa dodaje težinu visoko na plovilu. Magla nastaje kad topao zrak prelazi preko hladne vode, kao nad Velikim njufaundlandskim pličinama. Ledene sante obrađujemo kasnije u ovoj jedinici.
2Ključni podaci
- Pojas zapadnih vjetrova
- Oko 35°–60°; putujuće ciklone, česti olujni vjetrovi
- Putanja sjevernoatlantskih oluja
- Na sjeveroistok, Newfoundland – Island – Norveška; zimi južnije
- Urlajuće četrdesete
- 40°–50° S; bijesne pedesete 50°–60° S
- Hladna voda
- Hladna voda brzo onesposobljuje; temperatura zraka nije pokazatelj.
- Španjolski nazivi
- Vientos del oeste, frente polar, cuarenta rugientes
3Ključne točke
- 1
U pojasu zapadnih vjetrova ciklone svakih nekoliko dana putuju na istok duž polarne fronte.
- 2
Na sjeveru se putanje oluja zimi pomiču na jug, a ciklone produbljuju; ljeti se pomiču na sjever.
- 3
Južno od 40° S gotovo neprekinut ocean stvara urlajuće četrdesete i bijesne pedesete.
- 4
Visoke širine vremenskim rizicima dodaju hladnu vodu, zaleđivanje, maglu i led.
4Česte pogreške
Pogrešno: Zapadni vjetrovi pušu jednako postojano kao pasati.
Točno: Putujuće ciklone i fronte mijenjaju smjer i jačinu vjetra unutar prevladavajućeg zapadnog strujanja.
Pogrešno: Urlajuće četrdesete pušu samo tijekom južne zime.
Točno: Olujni vjetrovi ondje su česti u svako godišnje doba, uz veliko mrtvo more sa zapada.
5Praktični slučaj i ključ za ispit
Uspoređuješ ožujak i kraj svibnja u sjevernom Atlantiku. Kako se razlikuju tipične putanje oluja, rizik od olujnog vjetra i Azorska anticiklona?
Prikaži odgovor
U ožujku su ciklone uglavnom dublje i prolaze južnije, uz češće olujne vjetrove i velike valove. Krajem svibnja putanja oluja uglavnom je sjevernija, a Azorska anticiklona proširena. Olujni vjetrovi i dalje su mogući: to su sezonske tendencije, a ne prognoza.
Savjeti za ispit
- Zapadni vjetrovi: oko 35°–60°; putujuće ciklone duž polarne fronte donose promjenjive vjetrove.
- Sjeverne putanje oluja: zimi južnije i s dubljim ciklonama, ljeti sjevernije i sa slabijim ciklonama.
- Južni ocean: urlajuće četrdesete (40°–50° S), bijesne pedesete (50°–60° S).
- Rizici visokih širina: hladna voda, zaleđivanje nadgrađa, magla i led.
Završite ovu cjelinu
Kad je pročitate, spojite pojmove, a zatim odgovorite na tri pitanja. Za završetak cjeline svi odgovori moraju biti točni; samo otvaranje stranice ne računa se.
Moje bilješke za ovu cjelinu
Nema bilješki