Vjetrovni valovi, mrtvo more i visina valova
1Lekcija jednostavnim riječima
Valovi rastu s brzinom vjetra, privjetrištem i trajanjem puhanja. Mrtvo more čine valovi pristigli izdaleka. Prognoza daje značajnu visinu valova, a ne najveći val.
Kako valovi rastu
Rast vjetrovnih valova ovisi o tri čimbenika: brzini vjetra, privjetrištu (duljini otvorene vodene površine nad kojom vjetar puše) i trajanju puhanja. Slab vjetar, kratko privjetrište ili kratko trajanje ograničavaju rast. Blizu obale s koje puše vjetar kratko privjetrište može ograničiti visinu valova čak i pri jakom vjetru. Kad su privjetrište i trajanje dovoljni, more je potpuno razvijeno i pri toj brzini vjetra više ne raste.
Živo i mrtvo more
Živo more čine valovi koje još pokreće lokalni vjetar. Obično su kraći, strmiji i nepravilniji od valova mrtvog mora. Mrtvo more čine valovi koji su napustili područje vjetra koji ih je stvorio. Obično su dulji, blaži i pravilniji od lokalnih vjetrovnih valova te mogu prijeći ocean. Mogu stići iz drugog smjera, čak i nakon što vjetar koji ih je stvorio oslabi.
Period i duljina
Period vala vrijeme je između prolazaka dvaju brjegova kroz istu točku. Valna duljina razmak je između uzastopnih brjegova. Ovdje duboka voda znači dubinu veću od približno polovice valne duljine. U dubokoj vodi valna duljina u metrima iznosi oko 1,56 × period², a brjegovi putuju brzinom oko 3 × period čvorova. Mrtvo more perioda 10 sekundi ima brjegove razmaknute oko 156 m, koji putuju oko 30 čvorova. Mrtvo more dugog perioda prenosi energiju daleko.
Značajna visina valova
Visina vala mjeri se okomito od dola (najniže točke) do brijega (najviše točke). Značajna visina valova (Hs) prosječna je visina najviše trećine valova. Među oko 1.000 valova očekivani najviši val iznosi približno 1,9 × Hs. Proteklo vrijeme ovisi o periodu. To je statistička procjena, a ne gornja granica. Pri Hs od 3 m ta procjena iznosi oko 5,7 m.
Čitanje prognoze valova
Prognoze daju ukupni Hs, a često zasebno živo more i mrtvo more, svako s periodom i smjerom. Smjer valova obično označava odakle dolaze. Ukupni Hs nije zbroj, nego kvadratni korijen zbroja kvadrata. Živo more od 2,0 m i mrtvo more od 1,5 m daju √(4 + 2,25) = 2,5 m. Nazivi stanja mora i Beaufortova ljestvica obrađeni su u Meteorologiji.
2Ključni podaci
- Rast valova
- Brzina vjetra, privjetrište i trajanje mogu ograničiti rast
- Valna duljina u dubokoj vodi
- Oko 1,56 × T² metara (T = period u sekundama)
- Brzina brjegova u dubokoj vodi
- Oko 3 × T čvorova
- Značajna visina valova (Hs)
- Prosječna visina najviše trećine valova
- Očekivani najviši od ~1.000 valova
- Oko 1,9 × Hs; statistička procjena, a ne gornja granica
- Ukupni Hs
- √(živo more² + mrtvo more²)
3Ključne točke
- 1
Rast valova ovisi o brzini vjetra, privjetrištu i trajanju. Kratko privjetrište ili trajanje mogu ga ograničiti.
- 2
Mrtvo more napustilo je vjetar koji ga je stvorio. Obično ima dulje i pravilnije valove, često iz drugog smjera.
- 3
Hs je prosječna visina najviše trećine valova.
- 4
Među oko 1.000 valova očekivani najviši iznosi približno 1,9 × Hs. To nije gornja granica.
- 5
Ukupni Hs = √(živo more² + mrtvo more²), a ne zbroj.
4Česte pogreške
Pogrešno: Prognozirani Hs od 2 m znači da nijedan val neće biti viši od 2 m.
Točno: Hs je prosjek najviše trećine valova. Među oko 1.000 valova očekivani najviši iznosi približno 1,9 × Hs. Mogući su i veći valovi.
Pogrešno: Zbroji visine živog i mrtvog mora da dobiješ ukupnu visinu.
Točno: Spoji ih kvadratnim korijenom zbroja kvadrata: 2 m i 1,5 m daju 2,5 m, a ne 3,5 m.
Pogrešno: Bez vjetra nema valova.
Točno: Mrtvo more iz daleke oluje može stići po mirnom vremenu i narasti na ulazu u luku.
5Praktični slučaj i ključ za ispit
Prognoza za otvoreno more daje živo more sa sjeveroistoka, visine 1,5 m i perioda 5 s, te mrtvo more sa sjeverozapada, visine 2,0 m i perioda 12 s. Član posade kaže da je ukupna visina 3,5 m i da sama visina opisuje more. Slažeš li se?
Prikaži odgovor
Ne. Ukupni Hs je √(1,5² + 2,0²) = 2,5 m. Očekivani najviši među oko 1.000 valova iznosi približno 4,8 m, što nije gornja granica. Sama visina ne opisuje kratke vjetrovne valove perioda 5 sekundi i dulje mrtvo more iz drugog smjera. Pročitaj visine, periode i smjerove obaju sustava.
Savjeti za ispit
- Rast valova: brzina vjetra, privjetrište, trajanje; potpuno razvijeno more.
- Živo i mrtvo more; u dubokoj vodi valna duljina L ≈ 1,56 T² m, brzina brjegova C ≈ 3 T čvorova (T u sekundama).
- Hs = prosjek najviše trećine; očekivani najviši među oko 1.000 valova ≈ 1,9 Hs, a ne gornja granica; ukupni Hs = √(živo more² + mrtvo more²).
Završite ovu cjelinu
Kad je pročitate, odgovorite na tri pitanja. Za završetak cjeline sva tri odgovora moraju biti točna; samo otvaranje stranice ne računa se.
Moje bilješke za ovu cjelinu
Nema bilješki